Istraživač genocida: Hrvatska je pojačala lobiranje, BiH je u vrlo opasnoj poziciji

Tijekom agresije došlo do "oživljavanja ustaške simbolike"

Konstandi naglašava da se trenutna situacija ne može razumjeti bez razmatranja povijesnog konteksta te navodi da je tijekom agresije na Bosnu i Hercegovinu došlo do „oživljavanja ustaške simbolike“ i u vojnim i u političkim strukturama. Ocjenjuje da se Hrvatska ni nakon rata nije rastala od ovog nasljeđa, već je nastavila normalizaciju krajnje desnice.

Posebno je istaknuo koncert Marka Perkovića Thompsona u srpnju: „Vidjeli smo ustašku simboliku, čuli 'Za dom spremni', pa čak i vidjeli premijera Plenkovića kako vodi svoju obitelj na generalnu probu“. Smatra da je to bio događaj koji je Thompsonovim pristašama omogućio da izraze svoje stavove, uključujući i veličanje fašističke simbolike – „ali u okviru koncerta, nakon čega idu kući“. Objašnjava da to „hrvatskoj vladi omogućuje svojevrsnu fleksibilnost da takav događaj predstavi kao apolitičan ili nebitan – što je očito neistinito“.

Zašto EU ne vrši pritisak na Hrvatsku?

Smatra posebno zabrinjavajućim što EU ne koristi mehanizme koji su joj na raspolaganju kako bi Hrvatsku pozvala na odgovornost za potkopavanje vladavine prava – s obzirom na to da je poziv „Za dom spremni“ proglašen neustavnim, te da je čak i Europski parlament posljednjih godina pozivao svoje države članice da spriječe i osude sve oblike poricanja Holokausta, „uključujući trivijalizaciju i minimiziranje zločina nacista i njihovih suradnika“.

Usporedio je to s primjerom u kojem je EU reagirala, poput pokušaja uspostavljanja „zone bez LGBT osoba“ u Poljskoj 2021. godine.

„Pitam se zašto EU ne vrši sličan pritisak na Hrvatsku da poštuje vladavinu prava, pa čak i da pooštri zakone kako bi zabranila svaku simboliku povezanu s ustaškama i nacističkom ideologijom.“

Kampanja protiv demokracije u BiH

Prema Konstandiju, Hrvatska vodi „višestruku borbu za slabljenje liberalne demokracije u BiH“ i „sustavno radi na tome da se građanske demokratske norme ne mogu razviti u poslijeratnoj BiH“.

To ga ne iznenađuje, ali ga brine da je, kako kaže, „čini se da je ta borba urodila plodom“.

Konstandi napominje da je Hrvatska posljednjih godina povećala svoja ulaganja u lobiranje kod međunarodnih institucija - a posebno ističe OHR i Europsko vijeće.

A rezultati su, kako navodi, sljedeći:

„Prvo, visoki predstavnik nameće antiliberalne promjene izbornog zakona, koje de facto osiguravaju moć HDZ-a BiH i promjene koje je hrvatska vlada slavila kao diplomatsku pobjedu, a drugo, Europski sud za ljudska prava poništava izvornu odluku u slučaju Slaven Kovačević protiv BiH na temelju nekih tehničkih detalja“.

BiH u opasnoj situaciji

Na kraju je upozorio:

„BIH je u vrlo opasnoj poziciji. Jer čini se da trenutno nema nikoga tko podržava BIH - baš kao što postoji publika koja ima želju i volju slušati licemjerni vokabular Hrvatske i Srbije“.

Konstandi se također osvrnuo na politički savez između čelnika HDZ-a BIH, čelnika Republike Srpske, čelnika HDZ-a BIH, čelnika čelnika HDZ-a BIH, čelnika bivšeg predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, te je istaknuo opasnost narativa o „kršćanskim vrijednostima“ koji njihovi lobisti sve više koriste u nastojanjima da ostvare svoje ciljeve.